Arhiva kategorije: Obavijesti

Nikola Šimić Tonin: Poznati laureati – Književna nagrada Goran Bujić, Književnici – novinari

Hrvatsko književno društvo, Zadarski ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Dodjeljuje se i nagrada Donat za književni doprinos te Nagrada za životno djelo.
Više o ovom događaju rekao nam je Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz dnevni list “Zadarski list”, organizator dodjele nagrada.
“Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novinari”, i nagrade „Donat“ za književni doprinos uvidjevši potrebu za istom, te „Nagrade za životno djelo“ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekim od autora koji su nepravedno zaobilaženi a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica”, kaže Šimić Tonin te dodaje:
“Nagrade će se dodjeljivati godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan, a o nagradama će odlučivati žiri koji će se sastavljati za svaku tekuću godinu.”
Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić, dr. sc. Dragan Gligora, Davor Jašek. Nagrada se sastoji od diplome i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.
Prilikom dodjele nagrade upriličit će se književna večer na kojoj će biti riječi o stvaralaštvu Gorana Bujića te nagrađenih autora, uz bogat kulturno-umjetnički program.
O Goranu Bujiću
28. studenoga 1955. u Zadru rođen je Goran Bujić, pjesnik, kritičar, esejist i novinar. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Zadru, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je na istom Sveučilištu magistrirao iz područja filoloških znanosti.
Kao srednjoškolac radio je u Zadarkomercu te kao student u izdavačkoj kući Naprijed u Zagrebu. Još kao apsolvent počeo je objavljivati članke, dobivši kolumnu TV fokus u Večernjem listu 1979. godine. Književnu kritiku objavljuje u svim relevantnijim časopisima i novinama (Republika, Delo, Pitanja, Forum, Dometi, Dubrovnik, Quorum, Revija, Književna reč, Polja, Dubrovnik, Zadarska revija, Zadarski tjednik, itd., više od 360 recenzija).
Uvršten je 1981. u Panoramu mlade hrvatske kritike. Priče objavljuje u više časopisa za književnost: Republika, Pitanja, Dubrovnik, Istra, Revija.
Od prvih ratnih dana surađuje u Zadarskome listu, od pokretanja ove novine, gdje do posljednjeg trenutka biva urednikom kulture i priloga Donat.
Od objavljenih knjiga značajno mu je djelo magistarski rad Život i djelo Josipa Juga Šuljića, a posebnu pozornost na svoj rad privukao je romanom Zlatni šut (Zagreb, 1983.). Izbor iz poezije objavljen mu je u časopisima Dometi (1980.), Zadarska revija (1982.), Rival (1995.), Sokolar (1998.) itd. Svojim prikazima i osvrtima uvršten je u panoramu Mlada hrvatska kritika, a također je uvršten u Guju u njedrima – panoramu novije hrvatske fantastične proze (Rijeka, 1980.) te u desetak drugih knjiga raznih autora.
Goran Bujić preminuo je 5. srpnja 2011. godine.
Laureati:
Književna nagrada – Goran Bujić – Književnici novinari pripala je pjesniku i novinaru Prim. dr. Mirku Jamnicki Dojmiju.
U kategoriji Književnici Novinari – Kategorija mladi nagradu je dobila pjesnikinja i novinarka iz Makedonije, Suzana Miceva.
U kategoriji Književnici novinari izvan RH nagrada je pripala pjesniku i novinaru iz Crne Gore Borisu Kastelu.
Nagradu za životno djelo dobio je zadarski književnik Ante Gregov Jurin.
Donat za književni doprinos dobio je slikar, književnik i novinar Zvonko Čulina.
Donat za kulturni i književni doprinos dobila je Mirjana Majić.
Posebno priznanje dobila je Udruga Makedonaca Zadar, MKD „Biljana“ – Zadar koja slavi vrijedan jubilej iduće godine, 20 godina djelovanja.
Nagrade će se dodijeliti 30. 11. u 18. 00 u MMD Gradske knjižnice Zadar.

Foto: Zadarski list

Mladen Blažević dobitnik nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za 2018.

Kako je rano jutros objavljeno, dobitnik Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2018. godinu je naš autor Mladen Blažević. Nagradu organizira Udruga Kultipraktik. U kratkom predstavljanju Mladena Blaževića organizatori su naveli da je Mladen Blažević (Rijeka, 1969.) devedesetih radio različite poslove, a često kao novinar u brojnim dnevnim i tjednim novinama. Početkom 2000. pokrenuo je i uređivao nekoliko informativnih i književnih časopisa. 2008. je objavio prvi roman „Tragovi goveda“ u „SKD Prosvjeti“, 2013. godine u suautorstvu zbirku distopijskih priča „NDH 2033.“ , a 2015. drugi roman „Ilirik“, također u „SKD Prosvjeti“. Napisao je scenario za igrani dio dugometražnog igrano-dokumentarnog filma „Je letrika ubila štrige“. U izdanju Društva „Poiesis“ iz Ljubljane 2017. mu je objavljena dvojezična slovensko-hrvatska zbirka pjesama „Posljednji tasmanijski tigar“, a na skorašnjem festivalu dokumentarnog filma „Poreč dox“ premijerno će biti prikazan prvi dio putopisnog serijala „Istriana Jones“ gdje je u funkciji autora serijala, voditelja i scenarista. Objavio je veliki broj kratkih priča i pjesama u raznim književnim časopisima i portalima. Priče i pjesme su mu prevođene na slovenski, talijanski, engleski i ukrajinski jezik.

Izbor iz postova:
23.07.2017.
ouroborosane

aplikacija je izmjerila da dnevno pređem desetak kilometara
ili deset tisuća koraka

pojednostavljujući si računicu
uzmimo da dva mjeseca godišnje samo ležim
ili pišem
čineći nešto sasvim beskorisno
ispada da u godini napravim 3 milijuna
a otkad sam stao na noge
iskoračao sam 138 milijuna koraka

kako strogo zanosim ulijevo
sluteći da sam odšetao veći komad puta
i ostala mi trećina do zatvaranja kružnice
nalazim se negdje tridesetipet tisuća kilometara
iza rođenog sebe
malo iskosa prema sjeveroistoku

i unatoč velikoj razdaljini
ponekad se čini
da mogu vidjeti dječja leđa
naborana visećom kožom
koje se spremaju ispružiti na bijelu tkaninu

28. 06.2018.
ulovi osamdesetih i devedestih

osamdesetih godina
u kanalu između Krka i Raba
blizu otoka Goli i Grgur
potonuo je brod
i povukao sa sobom nekoliko Puntara i Starobašćana
tijela im nikad nisu nađena

Mario iz Stare Baške
brat jednog od nestalih
radio je kao kočar
i često bi pri povratku s mora
navraćao u lokalnu konobu
Brane gostioničar bi ga pritom
svaki put upitao:
− si našal brata?

trajalo je to godinama
Brane bi izazvao smijeh prisutnih
a onda je sredinom devedesetih
gostioničar poslao svog sina
u krađu građevinskog materijala
na Grgur i Goli
škrile, erte, šperploče, salonitke
što se nađe
okrenulo je naglo na buru
barka prekrcana
utopili se sin, njegova cura i prijatelj

Braninog sina nikad nisu našli
prošlo je još neko vrijeme
nitko nije više pitao
a brat Mario
iz početka priče
došao je s najlon vrećicom
poznatog trgovačkog lanca
izvadio iz nje lubanju
i stavio na šank
− našal san ti sina!

10.06.2018.

Velizar Šuput je bio austrougarski pilot
u 1. svjetskom ratu
izlazeći iz bolnice
gdje su mu odrezali nogu
napunio je stotu
radio sam s njim intervju
za jedne dnevne novine

rekao mi je :
− u gimnaziju realku išao sam s Krležom
− sjećam ga se kao bistrog momka
− u ratu sam rušio mostove na rijeci Piave
i zaslužio orden
− triput su mi srušili avion
− zadnji put u Galiciji jedva sam preživio
rekao je i da bi trebao naći mlađu ženu
jer je gospođa koja nam je donijela kavu napunila sedamdeset

kad sam ugasio diktafon
priznao je da je u sto godina bilo i
viška života
pa se počešao po ušećerenoj nozi
što su je spalili
u medicinskom krematoriju

kasnije u redakciji
dok sam olovljavao papir
između kažiprsta i tipki na pisaćoj mašini
nestajala su Velizarova desetljeća
moji manjkovi gutali su njegove viškove
danas bih ušećerene rečenice tražio među amputiranim snimkama

08.05.2018.

uzeo sam između palca i kažiprsta
što sam do sada napravio
smotao
provukao kroz pluća

jutarnja
zaljulja me
pepeo otpadne i umrlja pod

na stolu jučerašnje novine
u osmrtnici starac
zaokružen otiskom čaše

16. studenoga 2017.
o svjetionicima na Ognjenoj zemlji

odnedavno je dopušten pogreb u prirodi
istresanje pepela pokojnika s nekog planinskog vrha
ili u more
pritom je dobro voditi računa o smjeru kretanja vjetra

kao kod pražnjenja pepeljare
bolje je pepeo prosipati u more na krmi
tako još dugo leti
uz malo uzlaznog vjetra
može napraviti krug oko svijeta
ili barem doći do Filipina
kao Magellan

kažu da gašenje svijeće dahom
ubija pomorce
jer se gase svjetionici
pa se brodovi nasukavaju na hridi
iako brodovima danas upravljaju mehanički kapetani
ili sklopovi elektronike u zemljinoj orbiti

u korist praznovjerici
svijeće gasim ovlaženim prstima
i mogu čuti sitno cvrčanje
kad se presavije filter
između srednjeg prsta i dna pepeljare

kad žaru oduzimam zrak
stvori se malo mraka
i čuju se stotine tankih preplašenih krikova
dok sve ne utiša more

8.09.2017.
Šalovanje

Otac i ja smo 17.08.1986. Nasuli ploču na terasi njegove rodne kuće
Znam to jer smo datum utisnuli čavlom
Kad je beton srknuo cementno mlijeko
Vidi se i danas uz naša imena
Kad sastružeš mahovinu

Lijevo
Kraj mog imena je rupa u betonu
Kao mali utisnuti bubreg
Pao nekom ćevap dok smo zaglađivali
Pa se napuhao stvrdnjavanjem ploče

Stari je poslije rekao:
− Nećemo popravljati
− nek se pamti da smo jeli ćevape

Danas znam da beton i meso ne idu zajedno
Beton voli željezo
A meso,
da se ne napuhuje
živo vapno i mramor

28.12.2017.
Matična knjiga vjenčanih

Dio Tadžika priprema vjenčanje za umrlu djecu
Netom umrlom dječjem mladoženji potraži se netom umrla dječja mlada
Pa ih se vjenča po pogrebu
U obredu zajedničkog spaljivanja papira
S ispisanim imenima mladenaca

Sve je manje onih koji se drže tog običaja
I nekad roditelji djevojčice ili dječaka
Moraju tražiti na velikim udaljenostima
Ili čekati vjenčanje nekoliko godina
Kroz radost vjenčanja se potpuno nepoznate obitelji zbliže
Postavši svojta

U zlim godinama provale osvajača
Kuge ili groznice
Lako je bilo oženiti mrtvog sina
Ali teško odabrati mladu
Među, sitnim, blijedim, opuštenim licima

Časopis Kvaka: Međunarodni natječaj povodom svjetskog dana poezije, 21.3.2018. | International Competition, World Poetry Day, March 21 2018 | Mednarodni natečaj za Svetovni dan poezije 21. marec 2018.

Svjetski dan poezije UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999 godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je da treba odavati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima.
Časopis za književnost “Kvaka” čiji je cilj poticanje čitanja i pisanja svih književnih vrsta, objavljuje međunarodni natječaj na koji se mogu prijaviti svi koji pišu na bilo kojem jeziku regije (hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, te slovenski i engleski.)
Bira se jedan pobjednik, bez obzira na kojem jeziku je pjesma napisana.
Pobjednik dobiva Diplomu časopisa za književnost “Kvaka”. Osim diplome bit će dodijeljeno i deset Pohvala.
Imena članova posudbenog odbora bit će objavljena po završetku natječaja.
Pjesme pobjednika i desetoro onih koji su ušli u uži izbor bit će objavljeno u elektronskom časopisu.
Pravila:
1. Duljina pjesama limitirana je na najviše 25 redova što ne uključuje razmake među strofama.
2. Svaka pjesma mora biti potpisana imenom autora. Svaki autor može poslati samo jednu pjesmu.
3. Šalju se nove, do sada neobjavljene pjesme. Neobjavljeno znači da nije tiskana u vlastitim knjigama, zbirkama i da nije objavljena na blogovima ili u bilo kojem drugom elektronskom obliku.
4. Natjecatelji moraju biti stariji od 16 godina.
5. Poezija se šalje elektronskom poštom: casopis.kvaka@gmail.com
Predmet: Natječaj Svjetski dan poezije 2018.

Časopis za književnost Kvaka ne odgovara za eventualne plagijate no ukoliko se tako nešto otkrije, ime plagijatora bit će javno objavljeno.

Natječaj je otvoren do 21. 3. 2018. Rezultati natječaje bit će objavljeni najkasnije 10. travnja 2018.
Svaki autor smije poslati samo jednu pjesmu.

_______________________________________
Svetovni dan poezije UNESCO je proglasil 21. marec 1999 leta, z namenom spodbujanja branja, pisanja, objavljanja in poučevanja poezije po vsem svetu. Na razglasitvi praznika je rečeno, da je potrebno dati prizanje in spodbudo nacionalnim, regionalnim in mednarodnim pesniškim gibanjim.
Časopis za literaturo “Kvaka”, katerega je namen spodbujanje branja in pisanja vseh literarnih vrst, raspisuje mednarodni natečaj, na katerega se lahko prijavijo svi, ki pišejo v katerem koli jeziku regije (hrvaškem, srbskem, bosanskem, črnogorskem ter slovenskem in angleškem).
Izbira se eden zmagovalec, brez obzira na kateremu jeziku je pesem napisana.
Zmagovalec bo dobil Diplomo časopisa za literaturo “Kvaka”. Razen diplome bo dodeljeno še deset Pohval.
Imena članov žirije bodo objavljena po končanem natečaju.
Pesmi zmagovalca in desetih, ki so vstopili v ožji izbor bodo objavljene v elektronskem časopisu.
Pravila:
1. Dolžina pesmi je omejena na največ 25 vrstic, ki ne vključuje prostorov med kiticami.
2. Vsaka pesem mora biti podpisana z imenom avtorja. Vsak avtor lahko pošlje samo eno pesem.

3. Pošiljajo se nove, doslej neobjavljene pesmi. Neobjavljene pomeni, da ni natisnjena v svojih knjigah, zbirkah in da ni objavljena na blogih, ali pa v kateri koli elektronski obliki.

4. Tekmovati ne morejo osebe mlajše od 16 let.

5. Poezija se pošlje po elektronski pošti na naslov: casopis.kvaka@gmail.com
PREDMET: Natečaj Svetovni dan poezije 2018
Časopis za literaturo “Kvaka” ne odgovarja za morebitno plagiatorstvo, vendar, če se otkrije nekaj takšnega, bo ime plagiatorja javno objavljeno.
Natečaj je otprt do 21. marca 2018. Rezultati natečaja bodo objavljeni najkasneje 10. aprila 2018.
_______________________________________

World Poetry Day is celebrated on 21 March, and was declared by UNESCO (the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation) in 1999. Its purpose is to promote the reading, writing, publishing and teaching of poetry throughout the world and, as the original UNESCO declaration says, to “give fresh recognition and impetus to national, regional and international poetry movements”.

The Kvaka literary magazine, whose goal is to promote reading and writing of prose and poetry, is pleased to announce an international competition for all the writers who write in any of the regional languages (Croatian, Serbian, Bosnian, Montenegrin, Slovenian) as well as in English.

A single winner will be pronounced, regardless of the language of the poem.

The winner will receive a Diploma by the literary magazine Kvaka. Besides the diploma, ten honourable mentions will also be rewarded.

Names of the judges will be published after the end of the competition.

Napomena: tekst je u cijelosti prenesen sa stranica časopisa Kvaka
Foto: www.pexels.com

Šesti natječaj Gradske knjižnice Samobor za kratki priču

Najbolje priče bit će novčano nagrađene i objavljene u zbirci kratkih priča

Priče se šalju do 30. svibnja 2018.

Samobor, 02. ožujka 2018. – Gradska knjižnica Samobor raspisala je šesti po redu natječaj za kratku priču, te poziva sve hrvatske kratkopričaše da do 30. svibnja 2018. pošalju svoje kratke priče. Priče smiju biti duge do 5 novinarskih kartica, te ne smiju biti ranije objavljene. Svaki autor može poslati samo jednu priču. Tri najbolje priče bit će i novčano nagrađene, dok će najbolje priče biti objavljene u zbirci kratkih priča Gradske knjižnice Samobor. Na natječaj se mogu javiti svi afirmirani i neafirmirani autori koji su građani Republike Hrvatske, a priče se šalju anonimno, pod šifrom. U žiriju su ove godine Draženka Robotić, u ime Gradske knjižnice Samobor, te pisci Andrija Škare i Ilija Aščić. Samom natječaju i ove je godine dodana „Kvaka 23“. Riječ je o posebnoj kategoriji u okviru natječaja koja je rezervirana isključivo za lokalne autore sa samoborskog područja, kojima je to najčešće i prvi autorski susret s kratkom pričom.

Najbolje priče će biti proglašene i novčano nagrađene u rujnu 2018. na Danima kratkopričaša Gradske knjižnice Samobor. Dvadesetak najboljih priča bit će objavljeno u zbirci kratkih priča i na web stranici GKS-a.

Ovaj, sad već tradicionalni natječaj, raspisuje se već šestu godinu za redom. Natječaj je dosad omogućio brojim mlađim i naefirmiranim autorima da svoje kratke priče daju na ocjenu relevantnim književnim stručnjacima, te da najbolji radovi budu nagrađeni i objavljeni u zbirci.

„Prvi natječaj raspisan je bez velikih očekivanja, međutim svake godine na natječaj se javlja sve više autora, tako da i očekivanja s godinama rastu, te je Gradska knjižnica Samobor s godinama postala jedna od nezaobilaznih kratkopričaških točaka“, kaže Draženka Robotić iz Gradske knjižnice Samobor, koja je voditeljica ovog natječaja.

Javite se!

Kriteriji natječaja:

  • Na natječaju mogu sudjelovati svi građani RH samo s jednom pričom
  • Natječaj je anoniman
  • Priča ne smije biti već objavljena i može imati najviše 9000 znakova (s prazninama),
  • Nagrade su novčane: 1. nagrada 1500 kn; 2. nagrada 1000 kn; 3. nagrada 500 kn

Kratke priče šaljite u 1 tiskanom i 1 primjerku na CD-u, označene šifrom, na adresu:

GRADSKA KNJIŽNICA SAMOBOR
KRLEŽINA 9
10430 SAMOBOR

s naznakom: “natječaj za kratku priču”, a ostale podatke: puno ime i  prezime autora/autorice, adresa, telefon, e-adresa i rješenje šifre treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj kuverti s naznakom “osobni podaci”.

Klub ljubitelja poezije predstavlja Miru Škugora

U programu Mjeseca hrvatske knjige, u utorak 17. listopada 2017. u Knjižnici Augusta Cesarca, u Šubićevoj, održat će se predstavljanje pjesništva Mire Škugora.

Klub ljubitelja poezije u suradnji s projektom 65 plus predstavlja Miru Škugora, pjesnika i autora kratkih priča te scenarija za TV emisije zabavnog sadržaja, video spotove i kratke igrane filmove. Piše također i tekstove za izvođače dalmatinskih šansona i rock glazbe. Poezija mu je prepuna lirskih slika, poetična i nježna. Osim riječima posebnu ljubav pridaje i fotografiji kojom se amaterski bavi duže vrijeme. Tijesno je povezan s morem i rodnim mu Šibenikom, ali svoj svakodnevni život vezao je za Zagreb.

Preneseno sa: Knjižnice grada Zagreba

Prilog: Plakat-pozivnica

Foto: Miro Škugor

Neka cijela Rijeka čita! :)

U nastavku dijelimo obavijest Gradske knjižnice Rijeka u vezi posebne jesenske ponude!!! Za sve knjigoljupce i one koji će to tek postati!

Obitelj u kojoj su svi učlanjeni u knjižnicu – od djeda i bake do malenog brata i sestre ideal su našeg (g)rada i on se može još lakše ostvariti predstojećeg petka. Neka cijela Rijeka čita! 🙂

Dragi prijatelji knjižnice,

u petak 8. rujna i Gradska knjižnica Rijeka obilježava Međunarodni dan pismenosti.

Upravo zato odlučili smo učiniti vam knjižnicu dodatno dostupnom te već povoljnu godišnju članarinu od 50 kuna na jedan dan prepoloviti – u Gradsku knjižnicu Rijeka u petak, 8. rujna, možete se učlaniti za simboličnih 25 kuna!

Učlaniti se možete na našim lokacijama:

Središnji odjel Palača Modello, M. Gupca 23

Središnji odjel Filodrammatica, Korzo 28

Dječji odjel Stribor, Trg 128. Brigade HV-a 6

Narodna čitaonica, Korzo 24

Ogranak Trsat, V. Bubnja 1

Ogranak Zamet, Trg riječkih olimpijaca 1

Ogranak Turnić, F. Čandeka 36E

Ogranak Drenova, Brca 8b

Knjižnica Čavle, Čavle 206

Sve lokacije možete odmah početi i koristiti, i to sve s jednom iskaznicom.

Obitelj u kojoj su svi učlanjeni u knjižnicu – od djeda i bake do malenog brata i sestre ideal su našeg (g)rada i on se može još lakše ostvariti upravo tog petka – četiri iskaznice za četiri člana obitelji bit će samo 100 kuna!

A da u Rijeci volimo čitati pokazalo se je kroz prošlu godinu kada je Gradska knjižnica Rijeka ostvarila porast broja članova od čak 10 % i došla do praga prelaska broja od 20 000 članova. Sigurni smo da će ove godine i ta čarobna granica biti pređena.

Učlanjivanjem podržavate i naš rast i razvoj, a on je u punom jeku – zaživio je posljednje otvoreni Ogranak Trsat i u njemu American Corner Rijeka, priviknuli smo se na život s lijepom književnošću u Filodrammatici, postali dio Rijeka City Card sustava, svakodnevno radimo na nizu fronti (nabava knjiga, programi, digitalne usluge i komunikacija, Magazin…), a svakako je najvažnije da se sve više zatvara konstrukcija za izvedbu nove zgrade knjižnice u t-objektu kompleksa Benčić i razvija program Dječje kuće kao dio projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.  Podsjetite se Tobogana.

Vidimo se u petak 8. 9. u odjelima i ograncima od 8 do 19 i 30 sati. Očekujemo gužvu, pa se dobro rasporedite. Tako npr. ako ste s Drenove ili Škurinja, možda vam je najprikladnije učlaniti se u Ogranku Drenova, s Vežice u Ogranku Trsat, s Krnjeva u Ogranku Turnić itd. jer s iskaznicom ionako možete koristiti cijelu GKR mrežu.

Vaša Gradska knjižnica Rijeka

Foto: www.pexels.com

Lotosi od neona Lore Tomaš i Marijane Janjić, urbana indijska književnost kao kontrapunkt egzotizmu

Naslovna stranica

U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke i Indijskog kulturnog centra iz Zagreba objavljena je knjiga Lotosi od neona, indijski autori o gradovima i drugim ljubavima, svojevrsna antologija suvremene indijske proze i poezije. Knjigu su uredile te uvelike prevele Lora Tomaš i Marijana Janjić koje su već 2011. godine objavile knjigu suvremenoga indijskog ženskog pisanja Popodnevni pljuskovi (u izdanju V.B.Z.-a).
Knjiga je opremljena vrlo informativnim predgovorom koji također potpisuju Lora Tomaš i Marijana Janjić, a kako ističu urednice knjige, “većina je zastupljenih imena nezaobilazna teoretičarima i antologičarima koji se bave suvremenom anglofonom i/ili hindofonom indijskom književnošću. Zbirka uglavnom reflektira stanje na tim dvjema indijskim književnim scenama kakvim smo ga zatekle nekoliko godina boraveći u Indiji, od 2011. do 2015., i aktivno prateći literarna događanja i izdavaštvo, bilo da se radi o novim izdanjima, reizdanjima ili autorima koji su ponovno bili aktualni. Odraz je, prije svega, subjektivnoga književnog ukusa pa možemo reći, parafrazirajući stihove Aruna Kolatkara, da smo se u mapiranju dijela suvremenih indijskih književnosti navodile piratskom, a ne nužno kartografskom točnošću.”
Između ostalog, autorice su knjigu popratile bogatim biobibliografskim prilozima te većim brojem bilježaka, pa se s pravom može reći da je riječ o zasigurno jednoj od najvažnijih indoloških knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.
U knjizi su svojim prozama, poezijom te esejima zastupljene sljedeće autorice i autori: Sampurna Chattarji, Git Ćaturvedi, Mustansir Dalvi, Nabina Das, Tishani Doshi, Mridula Garg, Teđi Grover, Gulzar, Minal Hajratwala, Adil Jussawalla, Subhashini Kaligotla, Antara Karvare, Tabish Khair, Girirađ Kiradu, Arun Kolatkar, Mridula Koshy, Monika Kumar, Palash Krishna Mehrotra, Devi Prasad Mišra, Rohinton Mistry, Vivek Narayanan, Udaj Prakaš, Amrita Pritam, Mohan Rana, Sumana Roy, Mukta Sambrani, Sudeep Sen, Manohar Shetty, Ranbir Singh Sidhu, Savita Singh, Viđaja Singh, Arundhathi Subramaniam, Nisha Susan, Vandana Šukla, Jeet Thayil, Maheš Varma, Nirmal Varma, Šrikant Varma, Annie Zaidi.
Nije na odmet spomenuti da je na knjizi, osim Lore Tomaš i Marijane Janjić radio i veći tim suradnica i suradnika: Lana Filipin, Željka Gorički, Valentina Haić, Petra Ivanc, Miroslav Kirin, Krešimir Krnic, Monika Mali, Lidija Milković, Marijana Pasarić, Iva Stojević, Marinka Ulaga te recenzentica Ana Jelnikar. Autorica zanimljive naslovnice  je slovenska dizajnerica Saša Šuštar, a cilj je bio odmak od zapadnjačkih egzotičnih stereotipa vezanih uz suvremenu indijsku književnost.
Za navedenu su knjigu Lora Tomaš i Marijana Janjić dobile potporu za poticanje književnog stvaralaštva u 2016. godini Ministarstva kulture, a njezino su priređivanje i objavljivanje pomogli već spomenuto Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Indije i Veleposlanstvo Republike Indije u Zagrebu.
Za knjigu Dinko Telećan kaže: “Lotosi od neona donose panoramu novi(ji)h književnih glasova Indije, u vrsnim prijevodima s engleskoga, hindskoga i hindustanskoga, i time otvaraju prozor, zapravo mnoštvo prozora u jedan čudesno mnogoglasan svijet, iznenađujući na svakom koraku i liječeći preostale predrasude čak i onih ovdašnjih čitatelja koji su donekle upoznati s paradoksima suvremene Indije i njihovim odrazima i izrazima u djelima današnjih pisaca i spisateljica. Dobivamo priliku čuti snažne glasove, precizno artikulirane krikove bunta u finim lirskim i britkim proznim komadima, obračune s tradicijom, ali i njene raznovrsne moderne pa i postmoderne rekonstitucije, propitivanje nabujale urbanosti i velegradskih kontrasta, glasove koji, senzibilitetom i književnim postupcima, uvelike korespondiraju s onime što se stvara na Zapadu, ali gotovo u pravilu zadržavaju svoju nezamjenjivu lokalnost koja je, kao što znamo, preduvjet za ono istinski univerzalno.”

Ilustracija: naslovnica knjige, dizajn Saša Šuštar

Link za daljnje čitanje o temi

Milan Zagorac: Kao protuteža egzotizmu i predrasudama – Lotosi od neona i delirija, izbor iz indijske urbane književnosti