Arhiva kategorije: Obavijesti

Klub ljubitelja poezije predstavlja Miru Škugora

U programu Mjeseca hrvatske knjige, u utorak 17. listopada 2017. u Knjižnici Augusta Cesarca, u Šubićevoj, održat će se predstavljanje pjesništva Mire Škugora.

Klub ljubitelja poezije u suradnji s projektom 65 plus predstavlja Miru Škugora, pjesnika i autora kratkih priča te scenarija za TV emisije zabavnog sadržaja, video spotove i kratke igrane filmove. Piše također i tekstove za izvođače dalmatinskih šansona i rock glazbe. Poezija mu je prepuna lirskih slika, poetična i nježna. Osim riječima posebnu ljubav pridaje i fotografiji kojom se amaterski bavi duže vrijeme. Tijesno je povezan s morem i rodnim mu Šibenikom, ali svoj svakodnevni život vezao je za Zagreb.

Preneseno sa: Knjižnice grada Zagreba

Prilog: Plakat-pozivnica

Foto: Miro Škugor

Neka cijela Rijeka čita! :)

U nastavku dijelimo obavijest Gradske knjižnice Rijeka u vezi posebne jesenske ponude!!! Za sve knjigoljupce i one koji će to tek postati!

Obitelj u kojoj su svi učlanjeni u knjižnicu – od djeda i bake do malenog brata i sestre ideal su našeg (g)rada i on se može još lakše ostvariti predstojećeg petka. Neka cijela Rijeka čita! 🙂

Dragi prijatelji knjižnice,

u petak 8. rujna i Gradska knjižnica Rijeka obilježava Međunarodni dan pismenosti.

Upravo zato odlučili smo učiniti vam knjižnicu dodatno dostupnom te već povoljnu godišnju članarinu od 50 kuna na jedan dan prepoloviti – u Gradsku knjižnicu Rijeka u petak, 8. rujna, možete se učlaniti za simboličnih 25 kuna!

Učlaniti se možete na našim lokacijama:

Središnji odjel Palača Modello, M. Gupca 23

Središnji odjel Filodrammatica, Korzo 28

Dječji odjel Stribor, Trg 128. Brigade HV-a 6

Narodna čitaonica, Korzo 24

Ogranak Trsat, V. Bubnja 1

Ogranak Zamet, Trg riječkih olimpijaca 1

Ogranak Turnić, F. Čandeka 36E

Ogranak Drenova, Brca 8b

Knjižnica Čavle, Čavle 206

Sve lokacije možete odmah početi i koristiti, i to sve s jednom iskaznicom.

Obitelj u kojoj su svi učlanjeni u knjižnicu – od djeda i bake do malenog brata i sestre ideal su našeg (g)rada i on se može još lakše ostvariti upravo tog petka – četiri iskaznice za četiri člana obitelji bit će samo 100 kuna!

A da u Rijeci volimo čitati pokazalo se je kroz prošlu godinu kada je Gradska knjižnica Rijeka ostvarila porast broja članova od čak 10 % i došla do praga prelaska broja od 20 000 članova. Sigurni smo da će ove godine i ta čarobna granica biti pređena.

Učlanjivanjem podržavate i naš rast i razvoj, a on je u punom jeku – zaživio je posljednje otvoreni Ogranak Trsat i u njemu American Corner Rijeka, priviknuli smo se na život s lijepom književnošću u Filodrammatici, postali dio Rijeka City Card sustava, svakodnevno radimo na nizu fronti (nabava knjiga, programi, digitalne usluge i komunikacija, Magazin…), a svakako je najvažnije da se sve više zatvara konstrukcija za izvedbu nove zgrade knjižnice u t-objektu kompleksa Benčić i razvija program Dječje kuće kao dio projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.  Podsjetite se Tobogana.

Vidimo se u petak 8. 9. u odjelima i ograncima od 8 do 19 i 30 sati. Očekujemo gužvu, pa se dobro rasporedite. Tako npr. ako ste s Drenove ili Škurinja, možda vam je najprikladnije učlaniti se u Ogranku Drenova, s Vežice u Ogranku Trsat, s Krnjeva u Ogranku Turnić itd. jer s iskaznicom ionako možete koristiti cijelu GKR mrežu.

Vaša Gradska knjižnica Rijeka

Foto: www.pexels.com

Lotosi od neona Lore Tomaš i Marijane Janjić, urbana indijska književnost kao kontrapunkt egzotizmu

Naslovna stranica

U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke i Indijskog kulturnog centra iz Zagreba objavljena je knjiga Lotosi od neona, indijski autori o gradovima i drugim ljubavima, svojevrsna antologija suvremene indijske proze i poezije. Knjigu su uredile te uvelike prevele Lora Tomaš i Marijana Janjić koje su već 2011. godine objavile knjigu suvremenoga indijskog ženskog pisanja Popodnevni pljuskovi (u izdanju V.B.Z.-a).
Knjiga je opremljena vrlo informativnim predgovorom koji također potpisuju Lora Tomaš i Marijana Janjić, a kako ističu urednice knjige, “većina je zastupljenih imena nezaobilazna teoretičarima i antologičarima koji se bave suvremenom anglofonom i/ili hindofonom indijskom književnošću. Zbirka uglavnom reflektira stanje na tim dvjema indijskim književnim scenama kakvim smo ga zatekle nekoliko godina boraveći u Indiji, od 2011. do 2015., i aktivno prateći literarna događanja i izdavaštvo, bilo da se radi o novim izdanjima, reizdanjima ili autorima koji su ponovno bili aktualni. Odraz je, prije svega, subjektivnoga književnog ukusa pa možemo reći, parafrazirajući stihove Aruna Kolatkara, da smo se u mapiranju dijela suvremenih indijskih književnosti navodile piratskom, a ne nužno kartografskom točnošću.”
Između ostalog, autorice su knjigu popratile bogatim biobibliografskim prilozima te većim brojem bilježaka, pa se s pravom može reći da je riječ o zasigurno jednoj od najvažnijih indoloških knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.
U knjizi su svojim prozama, poezijom te esejima zastupljene sljedeće autorice i autori: Sampurna Chattarji, Git Ćaturvedi, Mustansir Dalvi, Nabina Das, Tishani Doshi, Mridula Garg, Teđi Grover, Gulzar, Minal Hajratwala, Adil Jussawalla, Subhashini Kaligotla, Antara Karvare, Tabish Khair, Girirađ Kiradu, Arun Kolatkar, Mridula Koshy, Monika Kumar, Palash Krishna Mehrotra, Devi Prasad Mišra, Rohinton Mistry, Vivek Narayanan, Udaj Prakaš, Amrita Pritam, Mohan Rana, Sumana Roy, Mukta Sambrani, Sudeep Sen, Manohar Shetty, Ranbir Singh Sidhu, Savita Singh, Viđaja Singh, Arundhathi Subramaniam, Nisha Susan, Vandana Šukla, Jeet Thayil, Maheš Varma, Nirmal Varma, Šrikant Varma, Annie Zaidi.
Nije na odmet spomenuti da je na knjizi, osim Lore Tomaš i Marijane Janjić radio i veći tim suradnica i suradnika: Lana Filipin, Željka Gorički, Valentina Haić, Petra Ivanc, Miroslav Kirin, Krešimir Krnic, Monika Mali, Lidija Milković, Marijana Pasarić, Iva Stojević, Marinka Ulaga te recenzentica Ana Jelnikar. Autorica zanimljive naslovnice  je slovenska dizajnerica Saša Šuštar, a cilj je bio odmak od zapadnjačkih egzotičnih stereotipa vezanih uz suvremenu indijsku književnost.
Za navedenu su knjigu Lora Tomaš i Marijana Janjić dobile potporu za poticanje književnog stvaralaštva u 2016. godini Ministarstva kulture, a njezino su priređivanje i objavljivanje pomogli već spomenuto Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Indije i Veleposlanstvo Republike Indije u Zagrebu.
Za knjigu Dinko Telećan kaže: “Lotosi od neona donose panoramu novi(ji)h književnih glasova Indije, u vrsnim prijevodima s engleskoga, hindskoga i hindustanskoga, i time otvaraju prozor, zapravo mnoštvo prozora u jedan čudesno mnogoglasan svijet, iznenađujući na svakom koraku i liječeći preostale predrasude čak i onih ovdašnjih čitatelja koji su donekle upoznati s paradoksima suvremene Indije i njihovim odrazima i izrazima u djelima današnjih pisaca i spisateljica. Dobivamo priliku čuti snažne glasove, precizno artikulirane krikove bunta u finim lirskim i britkim proznim komadima, obračune s tradicijom, ali i njene raznovrsne moderne pa i postmoderne rekonstitucije, propitivanje nabujale urbanosti i velegradskih kontrasta, glasove koji, senzibilitetom i književnim postupcima, uvelike korespondiraju s onime što se stvara na Zapadu, ali gotovo u pravilu zadržavaju svoju nezamjenjivu lokalnost koja je, kao što znamo, preduvjet za ono istinski univerzalno.”

Ilustracija: naslovnica knjige, dizajn Saša Šuštar

Link za daljnje čitanje o temi

Milan Zagorac: Kao protuteža egzotizmu i predrasudama – Lotosi od neona i delirija, izbor iz indijske urbane književnosti

 

Nikola Šimić Tonin: Poštanska marka s likom Joje Ricova

U suradnji s Hrvatskim filatelističkim društvom Zadar, a na prijedlog Nikole Šimića Tonina, uz podršku HKD Ogranak Zadar, izaći će se s prigodnom poštanskom markom posvećenom, izuzetnome čovjeku, pjesniku Joji Ricovu.
Joso Ricov (Joja) rodio se u Kalima (Zadar), 25. ožujka 1929. kao prvorođenac u otočkoj obitelji ribara Ive i Jakice rođene Rakvin (izvorno Raquin, francuskog podrijetla) kućanice i težakinje. Osnovnu školu završio je u Kalima (1940.), započeo soboličilački zanat, pohađao klasičnu gimnaziju pri Nadbiskupskom sjemeništu u Zadru (1941.-1943.), odakle je zbog otpora talijanizaciji hrvatskog obalnog područja (pa čak i vlastitog prezimena Ricov u Rizzo!) te jasno izražena rodoljubnog, slobodoumna i antitotalitarističkoga stava isključen pod optužbom „ateist“ i komunist“, početkom srpnja 1943. Sudionik hrvatskog otpora, zatočenik u njemačkom konclogoru Musapstan kod Zadra (1944.), po završetku nastavlja i završava realnu gimnaziju u Zadru (1945.-1950.), upisuje se i diplomira na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao profesor slavistike (1959.). U srednjoškolskom razdoblju bavi se kiparstvom i glumom (Hrvatsko narodno kazalište u Zadru, s gostovanjima u Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, i po otocima), u studentskom razdoblju i po dokočanju studija posvećuje se nadasve književnosti i prevoditeljskom radu, povremeno intenzivnije i likovnoj kritici („Čovjek i prostor“ 1954.-1955., „D’ ArsAgency“ 1963.-1967., itd.).
17. srpnja 1959., neposredno po povratku s III. festivala jugoslavenske poezije na autoputu „Bratstvo i jedinstvo“ (relacija Beograd – Ohrid) uhićen i zasužnjen (Savska cesta 60) u Zagrebu, odakle je 26. studenoga 1959., bez procesa i presude izgnan u dvogodišnje zatočeništvo na Grgur (otok sv. Grgura, do Golog otoka u Kvarneru). Na peticijsku intervenciju prijatelja Salvatorea Quasimoda, talijanskog nobelovca, kod Predsjednika SFRJ, osobnim nalogom Josipa Broza Tita 19. travnja 1961. pušten iz zatvora.
Od rujna 1962. do lipnja 1963. umjetnički konzulent kazališne institucije „Il Trebbo – centro di lavoro teatrale“ Tonija Comella u Milanu.
2966. i 1968. stipendist Pier Emmanuelova „Comitéa d’ Écrivains et d’ Éditeurs pour une Entr’ aide Européenne“ u Parizu.
Od 1. prosinca 1963. do 16. travnja 1967. dopisni urednik „D’ Ars Agencya“, milanskoga, periodika za suvremenu umjetnost s rubrikom „Lettera dalla Jugoslavia“.
Od 1. travnja 1968. do 12. studenoga 1970. član uredništva „Hrvatskog književnog lista“ kao jedan od utemeljitelja Zajednice samostalnih pisaca TIN.
Od mjeseca siječnja 1973. do studenoga 1975. predaje hrvatski i srpski jezik i književnost na slavističkim katedrama Državnog (Universitá degli Studi) i Katoličkog (Universitá Cattolica del Sacro Cuore) sveuličišta u Milanu. U to vrijeme svojim predavanjima, demonstracijama te znanstveno teorijskim i praktičnim radom audiorehabilitatora i pedagoga diljem Apeninskog poluotoka uvodi u Italiju Verbotonalnu metodu za rehabilitiranje slušnooštećenih (na istoimenim talijanskim kongresima formira stručne kadrove za spomenutu djelatnost) i instalira AVGS metodu prof. dr. Petra Guberine na obje slavističke katedre milanskih sveučilišta. Kroz isto razdoblje, od 1974. do 1975. surađuje u talijanskoj leksikografskoj ediciji „Grande Enciclopedia“ Geografskog zavoda De Agostini di Novara, a od studenoga 1975. do 31. lipnja 1984. nastavlja sa svojim radom audiorehabilitatora u Centru SUVAG u Zagrebu.
U bilješci post sciptuma neka budu spomenuti i sljedeći biografski podatci vezani za inozemstvo.
10. ožujka 1967. na sveslavenskom smpoziju „Aspetti e momenti dell’ arte sacra nei Paesi slavi“ održanom u milanskom kazalištu „Angelicum“ od 7. – 14. ožujka 1967. sudjelovao kao pozvani predstavnik Jugoslavije sa cjelovečernjim predavanjem pod naslovom „L’arte sacra in Jugoslavia – affreschi e miniatura“.
Kao predstavnik Zajednice samostalnih pisaca TIN, na poziv Belgijske kraljevske akademije, pribiva VIII. (1968.) i IX. (1970.) Međunarodnom biennalu poezije u Knokke – Le Zouteu (Belgija) gdje nastupa (1970.) iznimno zapaženim govorom na temu „Nouvelles Voies de la Critique“ i „Poésie 70 – Évolution ou Révolution.“ U istom razdoblju, kao izaslanik Zajednice samostalnih pisaca TIN, početkom svibnja 1969. ide u pohode naseljima Moliških Hrvata u Italiji gdje oživljuje i uspostavlja njihove tješnje sveze s Pradomovinom te održava niz predavanja na temu naše nacionalne umjetnosti i kulture.
Poetskim sijelima i predavanjima iz naše političke i umjetničke baštine (Zvonimir – dobri kralj Hrvata, Velike Hrvatice, Pape i Hrvati) te iz sfere mudroslovlja, književnosti i vjere (Hrvanje s Bogom), poglavito od 1989. do 1994. obletio Njemačku, Australiju, Švedsku, SAD i Kanadu.
Na Kolumbovskom skupu književnika u Genovi, travnja 1992., koji se odvijao u raspravljanju na temu „Il futuro dell’ Europa e gli scrittori“ (Budućnost Europe i pisci) sudjelovao s iznimno aplaudiranim izlaganjem naslovljenim „Fare tardi e meno di non fare! (Kasno učiniti – manje je od ne učiniti!).
Joja Ricov nositelj je Međunarodne nagrade „Europa Arte“ (Pariz, Cirih, Milano) – „per ampia e meritoria attivita artistica“, za rubriku ogleda „Lettera dalla Jugoslavia“ (Milano, 1964.); „Povelje hvalezaslužja“ Talijanskog instituta za kulturu, Zagreb 1966.; Međunarodne nagrade „Parthenope Aurea“ (Zlatna Partenopa) s pergamenskom nominacijom „Cavaliere dell’ Arte 1997.“ (Vitez Umjetnosti 1997.) Univerzalne akademije „NEAPOLIS“ za lijepe umjetnosti, znanosti i književnost u Napulju 1997.
Član Društva književnih prevodilaca Hrvatske (od 4. siječnja 1956. do 31. siječnja 1969.); član Hrvatskog pagvaškog društva (od 1968.); član radnik Hrvatskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda (od 1966.); član utemeljitelj Zajednice samostalnih pisaca TIN, urednik za poeziju i likovnu umjetnost (od 1. travnja 1968. do 12. studneoga 1970.); član Društva književnika Hrvatske, sada hrvatskih književnika (od 28. veljače 1974.); Hrvatskog centra PEN-a od ’88., talijanske književne institucije „Sindacato Libero Scrittori Italiani“ (Rim), od 1988., član Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije od 1991.
Poveznica: http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/joja-ricov

ODABRANI AUTORI RUKOPISA 40

Na konkurs za Rukopise 40 – Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije (izdavač: Dom omladine Pančevo), ove godine radove je poslalo 395 autora sa ex-JU prostora, a petočlani žiri iščitao je preko 1000 pristiglih pesama i priča. Od pomenutog broja, u ovogodišnjim Rukopisima mesto je izborilo 69 autora, što je i apsolutni rekord u odnosu na sva prethodna izdanja zbornika. Kao i nekoliko godina unazad, i ove godine više je zastupljena poezija nego proza, a žiri i organizatori posebno su zadovoljni sve boljom regionalnom saradnjom i veoma dobrim odzivom mladih autora.

Odabrani autori po državama su: Biljana Dimko, Stefan Markovski, Mihajlo Sviderski, Darko Dimeski, Marijana Jančeska, Iva Damjanovski (Makedonija); Katja Gorečan, Nina Kremžar, Sara Fabjan, Jernej Kusterle (Slovenija); Monika Herceg, Tino Deželić, Goran Čolakhodžić, Antonio Karlović, Luka Stjepan Delić, Tomislav Augustinčić, Lana Bojanić, Vigor Vukotić, Denis Ćosić (Hrvatska); Uroš Bojanović, Emina Đelilović, Nermin Delić, Armin Stefanović, Enesa Mahmić, Nikola Mikić, Nikola Rončević, Đorđe Maksimović, Mladen Topić, Emina Osmić Hajdarević, Merima Handanović (Bosna i Hercegovina); Marija Dragnić, Jovana Bojović, Nataša Gudelj, Barbara Delić, Jana Radičević (Crna Gora); i autori iz Srbije: Marija Matić, Vesna Barzut, Ognjen Aksentijević, Damjan Unčević, Stefan Stanojević, Sara Mađar, Vladana Plavšić, Sara Spasić, Ivana Dimitrijević, Goran Stamenić, Snežana Nikolić, Zoran Bar, Tamara Krstić, Svetlana Savić, Natalija Jovanović, Aleksandar Stanić Škodrić, Danilo Brakočević, Milica Milosavljević, Sanja Filipović, Marko Kragović, Dejan Kanazir, Jovan Marković, Hristina Damjanović, Nevena Popović, Ajtana Dreković, Selvija Ferizović, Nikola Dojić, Igor Ivanišević, Aleksa Bošković, Petra Vidaković Cvetković, Stevan Tatalović, Aleksandar Slavković, Sergej Lovreković, Nikola Marković.

Žiri je radio u sastavu: Jasmina Topić (glavni urednik), Dragana Mladenović, Srđan Gagić, Ana Ristović (Slovenija) i Zvonko Taneski (Makedonija).

Promocija Rukopisa je ove godine planirana u okviru trodnevnog mini-književnog festivala koji će se održati od 18. do 21. maja u Beogradu i Pančevu. Odabrani autori biće kontaktirani i obavešteni o detaljima dolaska i o programu manifestacije. Oni, koji ne budu bili u mogućnosti da se odazovu, dobiće autorske primerke na adrese navedene prilikom slanja radova. Organizator, Dom omladine Pančevo, i žiri zahvaljuje se svim autorima koji su učestvovali na konkursu, a poziva i autore i publiku da prate zvanične stranice (veb i Fejsbuk) Doma omladine i Rukopisa i da uzmu učešće u programu koji će biti realizovan u maju.

ART KOKTEL

Art koktel u Sisku – događanja u sklopu Noći knjige

Siscia Jazz Club, 21. travnja 2017. godine u 19:30

Poezija je među nama. Sve glasnije kuca na naša vrata, sve češće dobiva odobrenje za ulazak u naše domove, a naši domovi su naša srca. PS portal prati stvaralaštvo i djelovanje hrvatskih poeta i prozaista, ujedno umjetnika iz regije, pa i šire.

Ove godine u sklopu „Noći knjige“, a u suradnji s Siscia Jazz Klubom Damira Kukuruzovića i pjesnikinjom Majom Šiprak, PS portal organizira večer poezije pod nazivom Art Koktel.

U programu će sudjelovati pjesnikinje i pjesnici: Aleksandar Marković, Slobodanka Boba Vuić, Branko Tompić, Davorka Črnčec, Daria Lisenko, Igor Petrić, Ines Kosturin, Jurij Lisenko, Maja Šiprak, Majda Fradelić, Milan Zagorac, Nerina Sarkotić, Ratko Bjelčić, Siniša Matasović, Sonja Smolec i Žarko Jovanovski. Za glazbeni program pobrinut će se Duo List (Vrba i Žare), te polaznici sisačke Glazbene škole Fran Lhotka, dok će moderatori programa biti Maja Šiprak i Mario Lovreković. Cijeli događaj podržavaju: portal „Književnost uživo“, e-časopis „Kvaka“, portal za književnost i umjetnost „Metafora“, što PS portalu donosi novu suradnju s onima koji također žive za umjetnost i pisanu riječ.

Art Koktel je prvenstveno osmišljen kako bi zadovoljio ljubitelje poezije u gradu Sisku, na čemu ćemo ustrajati, mada se od cijelog projekta može očekivati i puno više. Nešto ranije smo izjavili kako su Maja Šiprak i PS portal postali dobri prijatelji, ovo je samo dokaz  o istinitosti naše tvrdnje.

Svi gosti pjesnici doživjet će osobnu promociju idućih dana, stoga pažljivo pratite portal i Facbook stranicu.

Očekujemo Vas u Siscia Jazz Clubu 21. travnja 2017. godine u 19:30 sati!!

Dobrodošli!

Sadržaj zimskog broja časopisa Književnost uživo 2016.

#I. Ouroborosane – poezija
Miro Škugor: Zazimljavanja
Neven Lukačević: Deklamacija odlučnosti
Mladen Blažević: Ouroborosane
Miloš Petronijević: Rasuđujem u sebi nemoć svoju
Vergilije Franizz: Pismo
Davorka Črnčec: Biljeg
Vladimir Vuković: Dizziness
Antonia Padovan: Različite cipele
Katja Gorečan: Hana i ljutnja
Želimir Periš: Imamo mrave
Andrea Žic Paskuči: Pjesma suborcima
Helena Zemljič: Sadašnjosti
Kristian Koželj: Ljeto
Andreja Malta: Pogledi koji su skidali
Ivo Anić: Dlanovi

#II. Sedam propovijedi anđelima s emotivnim entropijama – proza
Robert Janeš: Sedam o anđelima s emotivnim entropijama
Željko Maurović: Ljubav kentaura
Gordana Brkić Žagar: Ono kad Svemir odluči napisati pogrešnu priču
Sara Mrak: Draga Ivana
Miloš Petronijević: Provalnik
Eleonor Rubinić: Stopalo
Marin Franić: Bijela soba 213
Jasna Dimitrijević: Dečak sa Ipaneme
Szabolcs Benedek: Bura
Blago Vukadin: Put u Mostar

#III. Unatoč obilju – eseji, osvrti i jedan intervju
Krunoslav Mrkoci: Re-destrukcija modernog i nacrt nove umjetnosti
Momir M. Marković: So mediteranskog pjesništva
Milan Zagorac: Unatoč obilju
Urghove kronike: književno-stripovska epopeja o iskonskom dobru i zlu (razgovor s Mislavom Pasinijem povodom objave novog romana)